SORTE

Pravilan izbor sorte je jedan od najodgovornijih i najdelikatnijih poslova jer ima niz faktora koji utječu na izbor sorte lijeske. Najvažnije je poznavati biološke osobine sorti i njihovu rekcionu normu prema ekološkim uvjetima proizvodnog prostora.

Sorte lijeske s obzirom na kvalitetu plodova i namjenu dijelimo u tri skupine:

  1. Stolne sorte za potrošnju u svježem stanju
  2. Sorte kombiniranih svojstava za industriju i stolnu upotrebu
  3. Sorte za čokoladu, odnosno konditorsku industriju

Suvremena proizvodnja lješnjaka traži sorte sa slijedećim svojstvima: da obilno i redovito rađaju, da rano prorode, da im je dobra kvaliteta plodova, da plodovi lagano ispadaju iz omotača kako bi se mogla mehanizirati berba i sniziti troškove proizvodnje, da su otporne prema bolestima i štetnicima, da su bujnog rasta i da su im krošnje dobro razgranate, da im muške i ženske inflorescente cvatu u isto vrijeme (homogamija), da su bar dijelom autofertilne. Sorte lijeske su uglavnom autosterilne i ne mogu se oploditi vlastitim polenom. Kao posebno važno svojstvo uzima se kasnija cvatnja i otpornost cvatova prema  niskim temperaturama tj. smrzavanju. Prehrambena industrija zahtijeva plodove sitnije i srednje velike, okrugla do ovalna oblika, srednje tanke do tanke ljuske s velikim radmanom jezgre. Posebno značenje ima aroma i okus jezgre. Također industrija traži da su jezgre pravilnog oblika i da im se ovojnice pri prženju lagano odvajaju.

Za našu zemlju i klimatske prilike koje vladaju prikladne su slijedeće sorte lijeske:

  • Istarski duguljasti
  • Tonda gentile romana
  • Tonda di Giffoni
  • Tonda gentile delle Langhe (Pijemontski)
  • Hallesche Riesennuss (Halski div)
  • Romische Zellernuss (Rimski)
  • Negret
  • Mortarella
  • Ludolf´s Zellernuss (Ludolfov)
  • Cosford
  • Gunslebert
  • Istarski okruglasti
  • Barcelona

Istarski dugi

Populacija od Corylus maxima. Grm ove sorte je dosta bujan više ide u širinu nego u visinu, pa ima loptasti oblik. Ovo je najmasovnija sorta u Hrvatskoj zastupljena je sa oko 80% u svim plantažama. Široka rasprostranjenost uvjetovana je njenim dobrim osobinama. U usporedbi sa nekim drugim sortama daje redovitiju i obilniju berbu, a manje strada od lijeskotoča jer ima tvrdu ljusku. Omotač je duži od ploda. Vrh mu je nazubljen, sužen i savijen tako da se plod ne vidi. Omotač je sastavljen od 2 lista koji su s jedne strane spojeni. Plod istarskog dugog je krupan, ovalno duguljastog oblika, pravilno zasvođen.
Prosječne biofizičke osobine ploda su: masa ploda 3,437 g, dužina 26,240 mm i širina 20,130 mm. U grozdu ima od 1 do 10, a najčešće 2 ploda.
Ljuska ploda je tamno smeđa, s tamnijim prugama. Vrh ploda je prekriven sivim dlačicama, koje ponekad dopiru do njegove sredine. Jezgra je krupna, izdužena, sa izraženim šiljkom. Biofizičke osobine su: masa 1,492 g, dužina 19,768 mm, širina 13,806 mm, a prosječan randman joj je dobar i iznosi 43,489 %. Jezgra sorte istarski dugi sadrži: sirovih masti 64,38%, bjelančevina 16,62% i invertnog šećera 3,34%.
List je velik, neprevilnog okruglog oblika, bez izraženog šiljka.

Rimska lijeska

Nastala je od C. avellane. Ima vrlo bujno stablo i formira se u grm koji raste uspravno. U periodu početne rodnosti prevladavaju grančice sa cvijetovima od 16 – 25 cm, dok kod starijih stabala (16 – 20 godina) grančice prevladavaju od 1 – 5 cm. Ova sorta ponekad prerodi, pa alternativno rađa. Ne formira mnogo resa, obično su u grupi 2 – 3 zajedno. U studenom počinju cvjetati ženski cvijetovi.
Plodovi su teški oko 3,12 g okruglastog oblika, malo izduženi zajedno su do 3 ploda. Ljuska je debela, teško lomljiva, izdrži oko 31,07 do 33,78 kg na cm2 . Sazreli plodovi lako iz nje ispadaju. Jezgra je dobro razvijena i u masi ploda sudjeluje 42,07%. Sadrži 64% masti, 17% bjelančevina i 5,7 % nezasićenih masnih kiselina.
Slabo formira izdanke, pa se može uzgajati i kao stablašica na vlastitom korijenu. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može se umanjiti alternativnost rađanja ove sorte, što joj je inače značajniji nedostatak.

Tonda Gentila Romana

Sorta srednje bujnog do bujnog rasta, a dolazi u rod u 5 i 6 godini. Cvate srednje kasno, autosterilna je, a dobri oprašivači su sorte Tonda di Giffoni, Ricca di Talamico, Moratrella. Dozrijeva krajem kolovoza ili početkom rujna. Plodovi su okruglasta oblika, kestenjaste boje, slagano izduženom brazdom i tankom ljuskom. Prosječna masa ploda iznosi 2,5 g, a masa sjemenke 1,4 g. Obično u grozdu dolazi u prosjeku 3-4 ploda.Ovojnica je nešto dulja, a plod kada dozrije lagano ispada. Radman jezgre je 45 % i odlične je kvalitete za potrebe konditorske industrije i domaćinstva. Sorta se uzgaja u Istri i pokazala se boljom od sorte Istarski duguljasti i to po kvaliteti plodova, bujnosti, rodnosti i otpornosti prema suši.

Tonda di Giffoni

Potječe sa Sicilije, a najviše se uzgaja u okolici Napulja. Sorta razvija srednje bujna stabla prelaznog habitusa krošnje od široke do uspravne. Odlikuje se dobrom rodnošću i odličnom kvalitetom plodova. Cvate srednje rano te je autosterilna, a dobro je oplođuju sorte Tonda Gentile Romana, Riccia di Talanico, Nocchione, Mortarella i Camponica. Plod je okruglasta oblika mase od 2 do 2,5 g. i u grozdu dolazi oko 3 ploda. Ovojnica je dulja od ploda, ali plod lagano ispada  kada dozrije. Ljuska je srednje tanka, tamnokestenjaste boje. Jezgra je srednje veličine (1,2 g) te vrlo dobre kvalitete. Radman jezgre je 43 do 47 %. Sorta je osjetljiva na kasni proljetni mraz, a osobito ako se uzgaja u nižim područjima

Tonda gentile delle Langhe

Ima stabla koja su srednja bujna rasta sa širokim krošnjama koja redovito i obilno rađaju. Muški cvatovi cvatu vrlo rano, a ženski srednje kasno. Sorta rano pupa i dozrijeva rano,a dobri oprašivači su Cosford, divlja lijeska i Campaonica. Plod je okruglastog oblika s prosječnom masom 2,3 g. U grozdu prosječno dolazi oko 2 ploda. Ovojnica je dulja od ploda, ali plod kada dozrije lagano ispada iz nje ispada. Ljuska ima lijepu „duhansku“ boju i lagano je prugasta. Radman jezgre iznosi oko 47 %. Sjemenka jezgra je prosječne mase 1,1 g, a kod prženja ovojnica se lagano odvaja. Sorta je tražena u konditorskoj industriji. Preporučuje se uzgoj u prikladnim agroekološkim uvjetima. Osjetljiva je na grinju te treba voditi računa o intenzivnoj zaštiti.

Hallesche Riesen (Halski div)

Sorta bujnog i uspravnog rasta i dobre rodnosti. Muške i ženske inflorescente kasnu cvatu te je pretežno protandrična s kasnim dozrijevanjem. Dobri oprašivači su Cosford i Dugi španjolski. Plod je velik, prosječne mase 3,6 g i duguljasta oblika. U grozdu dolazi 2-3 ploda. Omotač je dulji od ploda, ljuska je debela i kestenjaste boje, svjetlucava u središnjem dijelu, a dlakava pri vrhu. Kod prženja se ovojnica odvaja. Ima niski radman jezgre koji se kreće 36,5 %.Preporučuje se za uzgoj kao oprašivač za sortu Istarski duguljasti. Prikladna je kao stolna sorta za područja s kontinentalnom klimom.